Uticaj vremenskih (ne)prilika na zdravlje

Iako se ne očekuje da vremenske prilike utiču na zdrave ljude, na ovako velike promene ipak svi reaguju. Nakon toplih dana, naglo zahlađenje stiglo je u sve krajeve Srbije. Sneg pada u mestima sa većom nadmorskom visinom, a padao je danas i u Nišu.
Najčešće posledice ovakvih vremenskih promena na ljude su migrene, glavobolje, visok i nizak pritisak, ali i psihičke smetnje poput nesanice, uznemirenosti, pad koncentracije, kažu lekari. Najčešće se oseća migrena, koju prati mučnina pa i nagon za povraćanjem, pa pacijenti i ne mogu da uzmu lek.
Njima se savetuje lakša ishrana, sa dosta tečnosti, manje šećera i soli kako ne bi došlo do povećanja pritiska i još jače glavobolje.
Visoka vlažnost i hladno vreme naročito ne pogoduju astmatičarima.
Lekari podsećaju da oni moraju redovno da uzmu svoju terapiju, a ukoliko im ne pomogne, trebalo bi da se jave lekaru kako bi dobili drugu terapiju.
Kada je reč o kardiovaskularnim bolesnicima, njima ne pogoduje hladno vreme, jer dolazi do suženja krvnih sudova i na periferiji i kod srca. Njima se savetuje manja fizička aktivnost u tom periodu.
U poslednjih desetak godina svedoci smo naglih i brzih klimatskih promena i često atipičnih, ekstremnih vremenskih prilika koje nisu karakteristične za dato godišnje doba. Meteorološke prilike inače imaju veliki uticaj na zdravlje, a od tegoba koje izaziva promena vremena pati gotovo polovina svetske populacije, navode iz Gradskog zavoda za javno zdravlje Beograd. Pod meteorološkim faktorima podrazumevaju se temperatura i vlažnost vazduha, vetar, atmosferski pritisak, kiša i grmljavina, kao i efekat jonizacije.
U periodu naglih vremenskih promena, vetra, kiše, u atmosferi se stvara veća količina pozitivnih jona na koje naš organizam reaguje.
Biometerolozi kažu da tada funkcija hipotalamusa i hipofize može biti izmenjena, što utiče na lučenje hormona i dovodi do glavobolje, migrene ili čak anksioznosti.
Među hroničnim bolesnicima meteoropate su najčešće reumatičari, astmatičari, srčani bolesnici, hipertoničari. Na asmatičare deluje vlažnost vazduha, na hipertoničare visok vazdušni pritisak, a na srčane bolesnike hladno i vetrovito vreme.
Ako ste pomislili da se samo vama stalno spava i da ste mrzovoljni, ne brinite. Ovi simptomi su uobičajeni za ovako nagle vremenske promene. Oblačno vreme bez sunca izaziva čak i kod relativno zdravih osoba manjak energije. Ljudi, pogotovo kada pada kiša i kada je visoka vlažnost vazduha osećaju pospanost, nevoljnost, gubitak energije, ponekad i vrtoglavicu i glavobolju. Sa druge strane, kada je sunčan i vedar dan te iste osobe su aktivnije i za kraće vreme realizuju više stvari. Kako su meteorolozi najavili, otopljenje i prvi pravi prolećni dani očekuju nas posle 12. aprila.