„Očevi i oci“ najbolja predstava ovogodišnjeg Teatra na raskršću

Festival „Teatar na raskršću“ završen je sinoć. Od 6. do 12. oktobra publika u Nišu imala je priliku da gleda pet predstava u okviru takmičarskog dela programa: „Galeb”, „Kiselina”, „Kuća za lutke, drugi deo”, „Gospoda Glembajevi” i „Očevi i oci”.
Za najbolju je proglašena predstava“Očevi i oci“ beogradskog Narodnog pozorišta.
Predstava je nagrađena i za najbolje scenografiju i kostimografiju na festivalu, kao i nagradu za originalnu scensku muziku.
Nagradu žirija okruglog stola kritike dobila je takođe ova predstava, a kako je rekao Irfan Mensur, slobodu žirija da dodeli i specijalnu nagradu za glumačke bravure, iskoristili su da nagrade glumce ove predstave.
Nagradu za najbolju žensku ulogu, koju deli sa glumicom Kristinom Obradović koja igra Barunicu Kasteli Glembaj u predstavi „Gospoda Glembajevi, dobila je Gordana Boban za ulogu majke u predstavi „Kiselina” Bosanskog narodnog pozororišta Zenica.
Ona se nije poklonila niškoj publici, ali je pročitano pismo u kojem se zahvaljuje publici i žali što Sarajevo i Niš nisu bliže, kao i to što nema direktne avionske linije između ova dva grada. Nermin Hamzagić dobitnik je nagrade za najbolju režiju u predstavi „Kiselina”.
Nagradu za najbolju mušku ulogu pripala je Cvetanu Aleksejevu za ulogu Torvalda u predstavi „Kuća za lutke, drugi deo” bugarskog Narodnog pozorišta „Ivan Vazov“ iz Sofije.
Nagrada za najbolju mladu glumicu dodeljena je Aneti Ivanovoj, za ulogu Emi u ovoj predstavi, a glumački ansambl nagrađen je za scenski pokret.
Nagrada novinarskog žirija jednoglasno je pripala predstavi „Gospoda Glembajevi” Crnogorskog narodnog pozorišta.
Nagrada za najboljeg mladog glumca pripala je Stevanu Vukoviću, za ulogu Alojzija Silberbrandta u ovoj predstavi.
Predstava „Mihael Kolhas“, pisca Hajnriha fon Klajsta u režiji Borisa Liješevića, Jugoslovenskog dramskog pozorišta (JDP) izvedena je nakon dodele nagrada.
Specifična je po tome što tokom predstave kompozitor Nenad Marić, poznatiji kao Kralj Čačka, uživo izvodi svoju muziku.
Komad je „priča o čovekovoj potrebi za pravdom i sistemom koji garantuje da će ga, ukoliko mirno živi, vredno, savesno radi i čuva porodicu, nagraditi ili bar zaštititi“.
Međutim, Klajst kaže da je želja za pravdom ismejana, ponižena, nazivana nepotrebnim inaćenjem. Čovek koji pravdu traži bude nazvan prznicom, bude marginalizovan“, naveo je reditelj.
Glavnu ulogu igra Vojin Ćetković, a pored njega role imaju i Vojislav Brajović, Miodrag Dragičević, Milena Vasić, Nikola Rakočević, Zoran Cvijanović, Miloš Samolov i Aleksej Bjelogrlić.
Dramaturzi predstave su Fedor Šili i Miloš Krečković, koji je ocenio da je „Mihael Kolhas“ „možda najbolje delo nemačkog romantizma“, u kome Klajst postavlja pitanje „da li se protiv sistema i podlosti vlasti treba boriti do krajnjih granica, da li treba rizikovati živote ili treba biti trpeljiv“.
Programski savet Festivala čine istaknuti pozorišni stvaraoci iz regiona Duško Ljuština (Zagreb, Hrvatska), Vasilka Bumbarova(Sofija, Bugarska) i Dejan Lilić (Skoplje, Severna Makedonija), a ispred grada Niša i Narodnog pozorišta Niš, koji su ujedno i osnovači Festivala, gradonačelnik Niša Dragoslav Pavlović i v.d. direktora Narodnog pozorišta Niš Ana Savić.
Stručni žiri ovogodišnjeg festivala čine: Irfan Mensur, glumac, reditelj i profesor; Andrej Nosov, reditelj; Anđelika Simić, glumica; Nenad Novaković, ekspert za elektronske medije i menadžment u kulturi i Gordana Goncić, dramaturškinja i direktorka pozorišta Atelje 212.
Ovogodišnji žiri okruglog stola kritike čine pozorišni kritičari Slobodan Savić, Marina M. Mađarev, Sašo Ognenovski, Željka Turčinović i Jelena S. Perić.
Novinarski žiri čine novinarke Sonja Todorović Šegrt, Miljana Nikolić i Ljudmila Ristić Miladinović.
Glumci su i poslednje večeri festivala razvili transparent u znak podrške beogradskom Narodnom pozorištu, koje je trenutno zatvoreno.
Festival „Teatar na raskršću“ ima za cilj afirmaciju sličnosti i razlika kulturnog identiteta država i naroda koji dele isti kulturni prostor, afirmaciju države Srbije i grada Niša kao mesta raskršća evropskih i svetskih puteva, jačanje međunarodne kulturne razmene, promovisanje pozorišne umetnosti balkanskog kulturnog prostora, kao i razmenu ideja i pozorišnih praksi.