Ljudski nemar sa dalekosežnim posledicama

Ljudski nemar sa dalekosežnim posledicama

Danas se obeležava Međunarodni dan planete Zemlje, sa ciljem skretanja pažnje na značaj očuvanja prirode i sprečavanja negativnih posledica ljudskih aktivnosti po životnu sredinu. Dan planete obeležava se od 1970. godine, a 2009. godine Generalna skupština UN donela je Rezoluciju A/RES/63/278, težeći da istakne globalni značaj obeležavanja ovog datuma, u cilju upozorenja na opasnosti koje prete životu na Zemlji, ekosistemima i urbanim zonama usled razvoja industrije, povećane potrošnje energije, globalnog zagrevanja i klimatskih promena, kako bi svetska populacija postala svesna svoje odgovornosti prema planeti na kojoj živimo i tako smanjila negativan uticaj na životnu sredinu.

Kao ključne uzroke izumiranja vrsta, biolozi navode uništavanje staništa ljudskom aktivnošću, nekontrolisanom eksploatacijom svih izvora Zemlje i njenog biljnog i životinjskog sveta kao i zagađenjem životne sredine. Ugrožene su i brojne biljne i životinjske vrste u Srbiji.

Tema ovogodišnjeg Međunarodnog dana planete Zemlje je „Obnovimo našu Zemlju“, sa naglaskom na klimatske promene.

Klimatske promene dospele su u žižu javnosti posle višegodišnjih upozoravanja javnosti o ovoj pretnji po zdravlje planete i njenog stanovništva.

Prema najnovijim statistikama, rezultati su poražavajući.

Resursi planete zemlje su na izmaku! U ovom trenutku je potrebna još jedna i po Zemlja da bi se zadovoljile potrebe trenutne rastuće populacije. Prenaseljenost, nemar i neracionalno korišćenje prirodnih resursa koje ljudi svesno i nesvesno čine, prema predviđanjima stručnjaka dovešće do sledećih posledica:

Šume će nestati sa lica zemlje do 2100. godine ako se nastavi sa ovom stopom seče zelenila.
Do 2040. godine više neće biti vode za piće.
Da li ste znali da se za proizvodnju toalet papira na dnevnom nivou poseče 27 000 stabala???
Od plastike i ostalog otpada koji se baca u okeane, godišnje ugine million morskih životinja.
Na dnevnom nivou zauvek se istrebi 137 biljnih i životinjskih vrsta koje nastanjuju prašume.
Polovina proizvedene hrane baci se pre nego što stigne do potrošača.
Do 2050. godine u okeanima će biti više plastike nego riba.
Svake sekunde u svetu se upotrebi 160 000 plastičnih kesa.

Prema statistici Agencije za zaštitu životne sredine, u Srbiji postoji između 2 500 i 3 000 divljih deponija. Nekoliko gradova u Srbiji među prvima su u Evropi, a Beograd i u svetu, po zagađenosti vazduha. Ne zaboravimo, planetu Zemlju nasledili smo od predaka, a pozajmili od naše dece! Može li se i kako ekološka svest građana Srbije podići na viši nivo? Sigurni smo da može, uz odgovorniji pristup nadležnih, lokalnih vlasti i građana, kada bismo svi zajedno uložili napor da živimo u zdravoj i čistijoj sredini.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *