Predstavljena nagrada „Dobrila“

Predstavljena nagrada „Dobrila“

U Etnografskom muzeju u Beogradu je, povodom obeležavanja Međunarodnog dana žena, održana svečanost Ladies First – Nagrada Dobrila, tokom koje je predstavljen prevod monografije „Dobrila” na engleski jezik, autora Zorana Jeremića i najavljena istoimena nagrada koju je Delegacije Evropske unije u Srbiji ustanovila sa željom da podrži i obezbedi veću vidljivost kontinuiranom pregnuću usmerenom ka razvoju i promeni zajednice i rodnoj ravnopravnosti.

Nagrada nosi ime po Dobrili Vasiljević-Smiljanić, ženi koja je ne samo prepoznala tradicionalnu sklonost zlatiborskih žena da se bave izradom odevnih i upotrebnih predmeta od vune, već je 1963. godine pokrenula formiranje pogona domaće radinosti u okviru Zemljoradničke zadruge. Ručni radovi nastali u okviru ove jedinstvene organizacije, u koju je do 1991. godine bilo uključeno oko 2.500 žena iz užičkog kraja, ubrzo su postali prepoznatljivi na domaćem i inostranom tržištu. Tokom trideset godina, ovi unikatni predmeti od vune bili su izlagani u svim republikama bivše SFRJ, zatim u Parizu, Briselu, Kopenhagenu, Diseldorfu, Moskvi, Rimu, na sajmu mode u Lionu i na sajmu zanatstva u Minhenu.

Emanuele Žiofre, ambasador Evropske unije u Srbiji je, na svečanosti u Etnografskom muzeju, istakao da će prvi laureat ove nagrade, koju je dizajnirala poznata srpska vajarka Marina Nićiforović, biti poznat 2025. godine, a da se večeras odaje priznanje za životno delo Dobrili Vasiljević Smiljanić u domenu osnaživanju žena u ruralnim oblastima Zlatibora, koje je uručio Dobrilinim unucima, Dunji i Grigoriju Smiljanić.

Dobrila je prepoznala osnažujući potencijal tradicionalno ženske veštine i svoj radni vek je posvetila osvajanju ekonomske i društvene jednakosti žena na selu Zlatiborskog regiona. 

Ona je pionirka i prava šampionka emancipacije! 

„Ovo je priča o Dobrili Smiljanić, ženi zaslužnoj što je čitav svet čuo za malo srpsko selo Sirogojno u Zlatiborskom okrugu, veličanstvene modne kreacije koje su stvorile spretne ruke tamošnjih seoskih pletilja“, kazala je Maja Gojković, potpredsednica Vlade, ministarka kulture i predsednica Koordinacionog tela za rodnu ravnopravnost.

Direktorka Muzeja na otvorenom „Staro selo Sirogojno“ Svetlana Ćaldović rekla je da su Dobrila Smiljanić i njene pletilje, kao i Sirogojno, ušle u istoriju srpskog naroda i države.

Promovisanje i očuvanje rodne ravnopravnosti stvara pravedna, mirna i inkluzivna društva, obezbeđuje prosperitetne i pravedne ekonomije i zdravu planetu za buduće generacije, što je istaknuto u EEAS-ovoj Agendi za različitost i inkluziju 2023-2025.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *