Stiropor sa gradilišta leti na sve strane

Stiropor sa gradilišta leti na sve strane

Na svakom koraku u Nišu možete videti gradilište. Niču nove stambene zgrade i gde im je mesto i gde nije. Ali, nije to tema ovog puta. Sa tako velikim brojem gradilišta, nije jednostavno održati grad čistim i urednim. Primećujemo ovih dana stiropor na sve strane. Vetar ga nosi, podiže, unosi u dvorišta, ali završava i u rekama i potocima… Zaokupljeni svakodnevnim brigama, ne obraćamo pažnju ili možda mislimo da to nije naš problem. A jeste, itekako jeste. Truju nam životnu sredinu na različite načine nesavesni pojedinci i kompanije.

Na mnogim gradilištima širom grada može se videti isti prizor: komadi stiropora razbacani oko zgrada u izgradnji, po ulicama, dvorištima i zelenim površinama. Dovoljno je da duva malo jači vetar i lagani delovi ovog materijala završavaju svuda, na trotoarima, u parkovima, pa čak i u odvodima i rekama.

Stiropor se najčešće koristi za termoizolaciju objekata, ali problem nastaje kada se njegov otpad ne odlaže propisno. Umesto da se prikuplja i skladišti u zatvorenim kontejnerima ili džakovima, ostaci se često ostavljaju na otvorenom prostoru gradilišta. Kako je stiropor izuzetno lagan, vetar ga lako raznosi i pretvara u sitne komade koji ostaju po okolini.

Za razliku od mnogih drugih materijala, stiropor se ne razgrađuje u zemlji.

On se samo vremenom lomi na sve manje delove, koji mogu ostati u prirodi veoma dugo. Tako se komadi koji su nastali na jednom gradilištu vrlo brzo nađu u travi, baštama, potocima ili kanalizaciji.

Građani se s pravom pitaju ko je odgovoran za ovakvu sliku. Investitori i izvođači radova imaju obavezu da građevinski otpad uklanjaju i skladište na propisan način. Kada se to ne radi, posledice snose svi. jer se otpad širi po naseljima i narušava životnu sredinu.

Zato, pitanje odlaganja stiropora jeste više od estetskog problema. Reč je o odgovornosti prema životnoj sredini.

Jedan džak ili kontejner na gradilištu često je dovoljan da spreči da vetar raznosi desetine komada po gradu. Kada toga nema, nemar postaje vidljiv na svakom koraku. Možda su kazne po džepu investitora rešenje? Kad već zarađuju milione od prodaje stanova, nije valjda problem kupiti džakove od stotinak dinara za odlaganje stiropora?!

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *


The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.