Istine i zablude Oktobarske revolucije

Istine i zablude Oktobarske revolucije

Visoka škola strukovnih studija za kriminalistiku i bezbednost, SUBNOR grada Niša i Organizacija rezervnih oficira i podoficira iz Niša organizovali su tribinu na temu „Istine i zablude oktobarske revolucije“ koja je održana 8. novembra u svečanoj sali Doma vojske u Nišu.

Događaj su svojim prisustvom uveličali pripadnici Vojske Srbije, čelni ljudi Rusko-srpskog humanitarnog centra, predstavnici boračkih i patriotskih organizacija, zainteresovani građani, studenti, srednjoškolci i drugi gosti. Na tribini su govorili vrstan poznavalac istorije Rusije dr Veselin Konatar, istoričar i filolog dr Goran Milosavljević i arhivski savetnik Boban Janković, dok je u ulozi moderatora bio dr Zoran Miladinović.

Rečenica kojim svi profesori istorije u osnovnim i srednjim školama i predavači na katedrama istorijskih nauka počinju svoja predavanja je, svakako, čuvena Ciceronova maksima „Istorija je učiteljica života“. Nema sumnje da u ovoj misli ima velike istine, pogotovo ako se prisetimo da je još Aristotel pisao da je istorija ono što se stvarno dogodilo, dok je književnost, na primer, nešto što se tek moglo dogoditi. Zabunu su vremenom stvorile neke druge izreke koje su recimo govorile da istoriju pišu pobednici i da u svakom ratu prvo strada istina, tako da se opravdano moralo postaviti pitanje u kojoj meri je istorija, nastala na pomenutim iskazima, pouzdana i kako se na osnovu takve istorije može graditi budućnost. Jasno je da istoriju treba razumeti i na način da je ona učiteljica života, ali i neprestano preispitivati ono što nam je istorija dala. Velovi dugogodišnjeg ćutanja i zabluda se moraju brižljivo skidati, jedan po jedan, tako da iza svakog vela ostane istina, koja će nam omogućiti da na sve istorijske pojave gledamo otvorenim očima. Upravo je to razlog zašto su Visoka škola strukovnih studija za kriminalistiku i bezbednost i niške organizacije SUBNOR-a i ORVS organizovale tribinu na temu Oktobarske revolucije i omogućile da se uzroci, revolucija i pouke iz revolucije sagledaju iz više uglova i uz korišćenje interdisciplinarnog pristupa.

Doktor Veselin Konatar nije koristio jezik istoričara, ali je mnoštvom zanimljivih činjenica ukazao na uzroke Oktobarske revolucije i potvrdio da je ona determinisana uplivima iz više zemalja. Opsežna istraživanja dr Konatara u samoj Rusiji omogućila su da posetioce niške tribine upozna sa malo poznatim detaljima ruske i svetske istorije. Član SUBNOR-a, istoričar i filolog Goran Milosavljević je pored kazivanja o samom toku Oktobarske revolucije izneo i niz kritičkih misli na mit o događaju koji je potresao svet 1917. godine, dok je arhivski savetnik Boban Janković u centar svog izlaganja stavio poglede na Rusiju nekad i Rusiju danas. Posle nastupa učesnika tribine razvila se zanimljiva diskusija u kojoj su posmatrači imali priliku da iznesu svoja mišljenja na temu Oktobarske revolucije i postave pitanja koja su ih zanimala. Jedno od pitanja bilo je vezano za sam naziv Oktobarske revolucije, pošto je poznato da ona, zapravo, nije započeta u oktobru, već 7. novembra. Tajna je odgonetnuta tako što je na tribini rečeno da se početkom prošlog veka u Rusiji koristio Julijanski kalendar, a ne danas važeći Gregorijanski, tako da je po tadašnjem računanju vremena revolucija, ipak, počela 25.oktobra.

Na tribini se moglo i čuti da su predstavnici SUBNOR-a grada Niša i druge organizacije položile 7. novembra vence na spomen-obeležje poginulim ruskim i srpskim vojnicima u takozvanom Niškom incidentu. Reč je o napadu koji su američki avioni izveli na rusku kolonu vojnika koja se kretala ka Beogradu i to upravo na dan Oktobarske revolucije. Ubijeno je tada na zemlji 33 ruska vojnika i jedan pripadnik narodno-oslobodilačke vojske, dok se na nebu iznad Niša potom povela vazduhoplovna borba između Rusa i Amerikanaca, koliko je poznata, jedina takve vrste u dosadašnjoj istoriji. U toj borbi je oboreno po nekoliko aviona sa obe strane. Amerikanci su incident objasnili kao grešku, pošto su navodno imali nameru da bombarduju dolinu Ibra, a ne Južne Morave, mada je u takve tvrdnje teško poverovati pošto su u oborenim američkim avionima pronađene mape na kojima je kao cilj napada ucrtan grad Niš. Staljin je u svom pismu američkom predsedniku čestitao njegovo ponovni izbor, ali i gorko prokomentarisao da su mu Amerikanci čestitali dan Oktobarske revolucije napadom na njegove vojnike.

Nepravedno bi bilo u izveštaju sa tribine o Oktobarskoj revoluciji ne pomenuti i umetnčki ugođaj koji je priredila studentkinja druge godine Visoke škole strukovnih studija za kriminalistiku i bezbednost Anastasije Stević. Devojka iz Gračanice je božanski lepim glasom interpretirala himnu „Bože pravde“, pesmu o ratu 1999. godine „Junaci sa Košara“ i staru srpsku pesmu „Žubor voda žuborila“.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *