Badnji dan

Badnji dan

Srpska pravoslavna crkva slavi danas Badnji dan, koji je neizostavan deo božićnih običaja.

Badnji dan se proslavlja dan uoči Božića i predstavlja poslednji dan božićnog posta, kao i veliku sreću jer prethodi danu Hristovog rođenja.

Badnji dan je naziv dobio po grani hrasta – badnjaku koji se na taj dan seče, unosi u kuću i pali. Tog dana, rano ujutro, domaćin odlazi da iseče badnjak, najčešće je to hrastovo drvo, da bi ga te večeri uneo u kuću i time označio početak božićne svetkovine.

Drvo se uvek zasecalo s istočne strane jer je treba da padne na istok. Na Badnji dan se mesi pogača, česnica, u koju domaćica dok mesi stavlja paricu, metalni novćić. U vreme ručka ili večere, ukućani „lome“ česnicu i veruje se da će onaj ko nađe novčić biti srećan cele godine. Ako paricu ne nađu, kaže se da će novac ostati u kući.

Badnji dan nosi divne porodične običaje koji se prenose sa kolena na koleno, a posebno poštuju u seoskim sredinama. U gradovima se običaji sve više gube, nažalost. Trpeza je isključivo posna, sa suvim voćem i medom.

Oni koji su se sa nekim tokom godine zavadili, na Badnji dan praštaju i mire se. Tog dana se, prema verovanju, ništa iz kuće ne daje i ne iznosi, kako sreća ne bi napustila kuću. Na Badnji dan se nigde i ne ide, dan se sa porodicom svečano provodi u pripremama za Božić.

Pred veče,  domaćin unosi badnjak i slamu u kuću. Kuca na vrata, a kada ukućani pitaju: ‘Ko je?’, dok on odgovara: ‘Badnjak vam dolazi u kuću.’ Domaćica otvara i obraćajući se badnjaku, govori: ‘Dobro veče badnjače’. Domaćin ulazi desnom nogom preko praga i unosi badnjak u kuću i pozdravlja ukućane rečima: ‘Srećno vam Badnje veče’, na šta ga ukućani otpozdravljaju sa: ‘Bog ti dobro dao i sreće imao’, dok ga domaćica dočekuje sipajući po njemu žito.

Noseći badnjak, domaćin obilazi kuću kvocajući kao kvočka, a domaćica i sva deca idu za njim pijučući kao pilići. Domaćin obilazi sve uglove doma bacajući po jedan orah u svaki ugao, što se smatra žrtvom precima. Ostali orasi i lešnici se ostavljaju i u slami ispod stola i najčešće se jedu sa medom.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *