Povratak vrednostima

Povratak vrednostima

U galeriji muzeju DMV u Nišu održan je nedavno zanimljiv umetnički performans „Petar Kočić – slikom i rečju“ u okviru koga je predstavljen čuveni portret Petra Kočića iz 1936.godine, rad akademskog slikara Jovana Bijelića, dok je prof. dr. Goran Maksimović održao besedu o idealu slobode u književnom delu Petra Kočića.

Direktor DMV-a Dušan Šarković je u uvodnom delu tribine upoznao goste sa likovnim bogatstvom galerije, u kojoj se nalaze i pojedina remek dela srpske umetnosti, poput ostvarenja Borivoja Stevanovića, Bože Ilića, Čedomira Krstića, Zore Petrović, Marka Čelebonovića i drugih slikara.

On je poželeo i dobrodošlicu u galeriju velikanu Paji Jovanoviću, čije slike svedoče da galerija DMV-a postaje mesto okupljanja remek dela srpskog slikarstva. U skup reprezentativnih predstavnika srpskog likovnog izraza sasvim sigurno ulazi i novopribavljeno delo Jovana Bijelića, na kome je prikazan jedan od retkih portreta srpskog književnika Petra Kočića.

O životu i radu slikara Jovana Bijelića govorio je Boža Despotović. Profesor dr Goran Maksimović je u nadahnutom kazivanju utvrdio da je Petar Kočić najizrazitiji srpski pisac koji je svojim životom i delom iskazivao tako nesalomivu želju za slobodom i srpskim identitetom. Književno delo Petra Kočića prožeto je angažovanošću, borbenim realizmom, neposrednim doživljajem bosanskog sela, ljubavlju prema domovini i zavičaju i upečatljivošću deskripcija planinske prirode i pejzaža.

„Neponovljiva jezička energija, bogatstvo leksike i druge osobenosti učinile su da Petar Kočić bude prepoznat kao naeruptivniji pisac svoga vremena, koji je u svojim pesmama u stihu i prozi i pripovetkama stvarao impresionističke slike svog zavičaja u Zmijanju. Kočićeva drama „Jazavac pred sudom“, postavljana više od 100 puta na pozorišnim scenama, poručivala je srpskom narodu šta ih čeka pod okupacijom austrougarske carevine. Snovi o slobodi u književnom delu Petra Kočića nisu, nažalost, zaživeli na javi, tako da je Kočić pred smrt izgovorio čuvene reči: „U ropstvu se rodih, u ropstvu živjeh, u ropstvu vajme i umrijeh“ – zaključio je dr Maksimović.

Utisci sa književnog i slikarskog događaja u galeriji DMV-a su upečatljivi u toj meri da je teško odlučiti se i izdvojiti neki od sadržaja. Jedni bi izabrali dolazak Paje Jovanovića u jednu od niških galerija, drugi bi prednost dali portretu Jovana Bijelića ili radovima sa likovne kolonije, dok je većina posetilaca, svakako, impresionirana vrednim predavanjem dr Gorana Maksimovića o životu i delu Petra Kočića.

U izbore se ne treba mešati, ali ovog puta, ipak, izdvojili bismo jednu pojavu koja je nekada davno bila prisutna u srpskom društvu, a danas gotovo da je i nema. Reč je o pravu i obavezi privrednih subjekata i bogatih ljudi da budu mecene kulture, pomažu umetnike i organizuju umetničke događaje.

Direktor DMV-a Dušan Šarković i njegovi saradnici jesu izuzetak po tom pitanju i zato ih uvek treba isticati kao pozitivan primer. Oni su uredili jedan fabrički prostor u Nišu, opremili ga detaljima stare niške varoši, počeli da organizuju likovne kolonije, kupuju remek dela srpskog slikarstva, kreiraju vrhunske likovne, umetničke i književne događaje. Neće oni stati.

O galeriji i muzeju DMV-a tek će se čuti, pogotovo što se na tom mestu, po rečima prof. dr. Milivoja R. Jovanovića, pali „prometejska vatra umetnosti“.

Slike Paje Jovanovića, Jovana Bijelića i drugih vrednih slikara su za Nišlije dar sa neba, ali javnost treba da zna da je ovo umetničko bogatstvo plod velikog truda, ljubavi i ulaganja materijalnih sredstava od strane niške firme DMV koja je osnovana 1991.godine i bavi se proizvodnjom LED saobraćajne signalizacije, sportskih semafora, industrijskih displeja različite namene i pratećeg softvera.

Niš bi uistinu postao i kulturni centar kada bi putem zaposlenih u DMV-u krenuli i drugi privrednici i bogati pojedinci.

 

Zoran MILADINOVIĆ

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *