Niški inženjeri napravili prvog robota pastira na svetu

Niški inženjeri napravili prvog robota pastira na svetu

Niš je nekada važio za grad elektronike, a danas možemo da kažemo inovacioni centar Srbije. Tim stučnjaka sa Mašinskog fakulteta je, uz podršku Fonda za inovacione delatnosti, osmislio prvog robota-pastira koji će se uskoro naći na pašnjacima širom naše zemlje.

Nedostatak pastira nije samo problem u Srbiji, već i u celom svetu. Njihov posao nije sezonski, već traje 365 dana u godini. Da li zbog ovakvog režima rada ili nečeg drugog, danas je naći pastira u Srbiji prava retkost i zato su niški inženjeri došli na ideju da naprave prvog robota koji će ih zameniti.

Robošepard uspešno obavlja posao nekoliko pastira i ovčarskih pasa, a njime može da upravlja samo jedna osoba. Robot-pastir sastoji se iz četiri robotske jedinice koje su spojene žicom kroz koju prolazi struja niskog napona. Sve to čini pokretnu ogradu čija širina može da se podešava i kojom se upravlja daljinski.

– Funkcija “Šeparda” je da zameni pastire ili neke nove sisteme koji se koriste za ispašu zivotinja, kao što su “električne pastirice”. Nama nije cilj da zamenimo ljude, međutim veliki je problem što danas ne možete da pronađete pastire, jer je taj posao jako težak. Cilj nam je da pomognemo ljudima da čuvaju stoku, jer znamo da proizvodnja hrane mora da se poveća, a mi samo želimo da omogućimo ljudima da na lakši način čuvaju veći broj stoke, kaže Milan Banić, profesor na Mašinskom fakultetu u Nišu.

Iako je reč o modernom tehnološkom dostignuću, tim stručnjaka je robota osmislio kako bi se vratio starim načinima uzgoja stoke.

– On čuva stado od predatora, ali isto tako ukoliko dođe do požara ili nekih vremenskih nepogoda, možete da pomerite stado i skolnite ga od opasnosti, ističe Banić.

Ovo je prvi ovakav robot u Srbiji, ali i u svetu. Ukoliko bi sistem imao šest robotskih jedinica mogao bi da čuva stado i od 1500 ovaca, ističu inženjeri.

– Može da radi na različitim terenima, tako je projektovan, s tim što ne sme biti velikog rastinja koje bi sprečilo njegovo kretanje. Sada želimo da unapredimo naš sistem, da poboljšamo kretanje i sve te sisteme koji su neophodni kako bi njegova funkcija čuvanja ovaca bila još bolja, kaže Marko Perić, istraživač-pripravnik na Mašinskom fakultetu.

Iako za ovakvu tehnologiju tržište već postoji, za usavršavanje „Šeparda“ i njegovo plasiranje potrebne su barem još dve godine.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *